Problemi s postizanjem ili održavanjem erekcije mogu se pojaviti povremeno, primjerice zbog umora, stresa ili alkohola. Ako se poteškoće ponavljaju ili traju dulje vrijeme, razgovor s liječnikom može pomoći da se pronađe mogući uzrok. Pritom nije uvijek potrebna velika obrada ni velik broj pretraga. Liječnik najprije procjenjuje simptome, zdravstveno stanje, lijekove i životne navike, a zatim prema nalazu određuje koje su pretrage korisne.
Odgovor na pitanje koje pretrage mogu pomoći kod erektilne disfunkcije zato ovisi o dobi, trajanju tegoba, drugim simptomima i postojećim bolestima. Cilj nije samo potvrditi problem s erekcijom, nego provjeriti postoje li čimbenici koji se mogu liječiti ili koji zahtijevaju dodatnu pažnju.
Razgovor s liječnikom prvi je dio procjene
Prije laboratorijskih i drugih pretraga liječnik će obično postaviti pitanja o tome kada su se problemi pojavili i javljaju li se u svim situacijama ili samo povremeno. Važno je opisati možete li postići erekciju, možete li je održati, imate li jutarnje ili spontane erekcije te postoji li seksualna želja.
Razgovor može uključivati i pitanja o stresu, anksioznosti, odnosu s partnerom, snu, alkoholu, pušenju i tjelesnoj aktivnosti. Takve informacije nisu manje važne od krvnih nalaza. Erekcija ovisi o više sustava istodobno, pa psihološki i tjelesni čimbenici često mogu biti povezani.
Liječnik će također provjeriti koje lijekove i dodatke prehrani uzimate. Neki lijekovi mogu utjecati na seksualnu funkciju, ali terapiju ne treba samostalno prekidati ili mijenjati. Ako sumnjate na povezanost između lijeka i problema s erekcijom, razgovarajte s liječnikom koji ga je propisao.
Osnovni pregled i mjerenja
Osnovni fizikalni pregled može uključivati mjerenje krvnog tlaka, procjenu tjelesne težine i općeg zdravstvenog stanja. Prema potrebi liječnik može pregledati genitalno područje i procijeniti moguće znakove hormonskih ili drugih tjelesnih poremećaja.
Krvni tlak, tjelesna masa, razina šećera i masnoća u krvi mogu biti važni jer je erektilna funkcija povezana sa zdravljem krvnih žila. Poremećaji cirkulacije, povišen krvni tlak, šećerna bolest i drugi kardiometabolički čimbenici mogu utjecati na dotok krvi u penis. Više o toj povezanosti pročitajte u članku Erektilna disfunkcija: najčešći uzroci, simptomi i mogućnosti liječenja.
Krvne pretrage koje se često razmatraju
Laboratorijska obrada ne izgleda jednako kod svakog muškarca. Liječnik može predložiti određene nalaze na temelju simptoma, dobi, zdravstvene povijesti i rezultata pregleda.
Glukoza ili HbA1c
Mjerenje glukoze u krvi ili HbA1c može pomoći u otkrivanju povišenog šećera u krvi i šećerne bolesti. HbA1c daje uvid u prosječnu razinu glukoze tijekom prethodnog razdoblja. To je važno jer šećerna bolest može utjecati na krvne žile i živce koji sudjeluju u seksualnoj funkciji.
Lipidogram
Lipidogram obično obuhvaća mjerenje kolesterola i triglicerida. Povišene masnoće u krvi mogu biti povezane s kardiovaskularnim rizikom, pa ovaj nalaz može biti dio šire procjene zdravlja krvnih žila.
Jutarnji ukupni testosteron
Testosteron se najčešće razmatra kada uz probleme s erekcijom postoje i smanjena seksualna želja, umor, promjene raspoloženja ili drugi simptomi koji mogu upućivati na hormonski problem. Nalaz se obično uzima ujutro, kada razina testosterona može biti viša nego kasnije tijekom dana.
Jedan sniženi rezultat sam po sebi ne mora biti dovoljan za zaključak. Liječnik može preporučiti ponavljanje mjerenja i, prema potrebi, dodatnu hormonsku obradu. Terapija testosteronom nije rješenje za svakog muškarca s erektilnom disfunkcijom i ne bi se trebala započinjati bez stručne procjene. Više o toj temi pročitajte u članku Testosteron i erekcija: kakva je povezanost hormona i seksualne funkcije?.
TSH i druge hormonske pretrage
Pretraga TSH-a, koja daje informacije o radu štitnjače, može se razmotriti ako postoje simptomi koji upućuju na poremećaj rada štitnjače. Ovisno o nalazima i tegobama, liječnik može zatražiti i prolaktin, luteinizirajući hormon ili druge hormone. Takve se pretrage ne rade automatski svima, nego kada za njih postoji klinički razlog.
Ostale laboratorijske pretrage
U pojedinim slučajevima liječnik može preporučiti krvnu sliku, jetrene ili bubrežne pokazatelje, analizu urina ili druge nalaze. To ovisi o općem zdravstvenom stanju, lijekovima koje uzimate i simptomima koji prate problem s erekcijom.
Kada se razmatraju dodatne pretrage?
Ako osnovni pregled i laboratorijski nalazi ne daju dovoljno informacija, liječnik može preporučiti dodatnu obradu ili uputiti pacijenta urologu, endokrinologu ili drugom stručnjaku. Dodatne pretrage nisu potrebne svakom muškarcu.
Ultrazvuk krvotoka penisa
Doplerski ultrazvuk penisa može se koristiti za procjenu protoka krvi. Pretraga se najčešće razmatra kada postoji sumnja na vaskularni uzrok, kada su tegobe složene ili kada se planira određeni oblik liječenja. U nekim se situacijama provodi uz lijek koji potiče erekciju, a postupak treba objasniti i nadzirati zdravstveni stručnjak.
Procjena noćnih erekcija
U odabranim slučajevima može se procjenjivati javljaju li se erekcije tijekom spavanja. Takva procjena može pružiti dodatne informacije o tome postoji li fiziološki odgovor tijekom noći, ali se ne koristi rutinski kod svakoga. Rezultat se uvijek tumači zajedno s razgovorom, pregledom i drugim nalazima.
Psihološka ili psihoseksualna procjena
Ako se problem pojavio naglo, razlikuje se ovisno o situaciji ili je povezan s anksioznošću, stresom ili strahom od neuspjeha, korisna može biti procjena psihologa, psihoterapeuta ili seksualnog terapeuta. To ne znači da je problem “samo u glavi”. Psihičko opterećenje može utjecati na uzbuđenje, koncentraciju i sposobnost održavanja erekcije, a tjelesni problem može dodatno povećati zabrinutost.
Koje podatke pripremiti za pregled?
Pregled može biti jednostavniji ako unaprijed zapišete:
- koliko dugo traju poteškoće i jesu li stalne ili povremene;
- možete li postići erekciju, ali je ne možete održati;
- imate li jutarnje ili spontane erekcije;
- je li seksualna želja smanjena ili je problem uglavnom u erekciji;
- koje lijekove, dodatke prehrani ili proizvode za potenciju uzimate;
- imate li dijabetes, povišen tlak, bolesti srca ili druge kronične bolesti;
- koliko spavate, pušite li i koliko alkohola konzumirate;
- postoje li bol, zakrivljenost penisa, promjene mokrenja ili drugi novi simptomi.
Ove informacije liječniku pomažu odabrati racionalnu obradu. Nema potrebe kupovati ili uzimati proizvod za potenciju prije pregleda samo kako biste “provjerili djeluje li”. Poseban oprez potreban je kod proizvoda nepoznatog sastava ili podrijetla. Više informacija o rizicima takvih proizvoda pronaći ćete u članku Lažne tablete za potenciju: kako ih prepoznati?.
Kada ne treba odgađati liječnički pregled?
Liječniku se obratite ako se problemi s erekcijom ponavljaju, pogoršavaju ili utječu na vaše samopouzdanje i odnos. Pregled je posebno važan ako imate dijabetes, povišen krvni tlak, bolesti srca, poremećaje masnoća u krvi ili više čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Hitnu pomoć treba potražiti kod iznenadne boli u prsima, teškog nedostatka zraka, nesvjestice ili drugih ozbiljnih simptoma. Ako nakon uzimanja lijeka ili proizvoda za potenciju dođe do erekcije koja traje neuobičajeno dugo i ne popušta, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Što napraviti nakon nalaza?
Rezultate pretraga nemojte tumačiti izolirano. Normalan nalaz ne znači da problem nije stvaran, a odstupanje u jednom parametru ne objašnjava nužno sve tegobe. Liječnik će procijeniti cjelokupnu sliku i razgovarati s vama o mogućim koracima: promjenama životnih navika, liječenju osnovne bolesti, prilagodbi terapije, psihološkoj podršci ili lijekovima za erektilnu disfunkciju kada su prikladni.
Lijekovi poput sildenafila ili tadalafila nisu prikladni za svakoga i mogu imati važne interakcije, osobito s nekim lijekovima za srce. Zato ih nemojte kombinirati s drugim terapijama bez savjeta liječnika ili ljekarnika. Informacije o sigurnosnim mjerama možete pronaći u članku Sildenafil bez recepta: zašto je važna stručna procjena prije uzimanja?.
Zaključak
Najčešće se kreće od razgovora, fizikalnog pregleda, mjerenja krvnog tlaka i osnovnih laboratorijskih nalaza poput glukoze, HbA1c-a, lipidograma i jutarnjeg testosterona kada za to postoji razlog. Dodatne hormonske, urološke ili psihološke pretrage određuju se individualno.
Najkorisniji pristup nije nasumično obavljanje velikog broja testova, nego iskren razgovor sa zdravstvenim stručnjakom i ciljano traženje mogućeg uzroka. Erektilna disfunkcija može biti znak problema koji se može prepoznati i liječiti, pa pregled može biti važan korak prema boljem seksualnom i općem zdravlju.

